03.12.2019

Dokapitalizacija – pravni i poreski aspekti

Dokapitalizacija
Šta je dokapitalizacija Društva?

Dokapitalizacija predstavlja povećanje kapitala Društva koje se može izvršiti na više različitih načina koji su propisani Zakonom o privrednim društvima. Novac ne predstavlja jedini oblik ulaganja kojim može da se poveća kapital Društva.

Iako se pod pojmom dokapitalizacija najčešće smatra povećanje osnovnog kapitala Društva to ne mora nužno da bude slučaj. Neretko se dešava da Društva povećavaju kapital, ali da to povećanje ne znači povećanje osnovnog kapitala. Takvo povećanje se najčešće naziva povećanje kapitala Društva koje ne prati povećanje osnovnog kapitala ili dodatne uplate osnivača koje ne povećavaju osnovni kapital.

U praksi se često ne pravi adekvatna razlika odnosno postoji nedoumica kod računovodstvenog evidentiranja dodatnih uplata osnivača koje ne povećavaju osnovni kapital i pozajmica osnivača imajući u vidu društvo sa ograničenom odgovornošću kao pravnu formu. Naime, glavni kriterijum kada se određuju gorepomenuti slučajevi predstavlja definisanje roka vraćanja sredstava, odnosno samo postojanje ili nepostojanje roka vraćanja iste i izvesnost vraćanja iste. Ukoliko rok nije definisan u pitanju je dodatna uplata osnivača koja ne povećava osnovni kapital, a evidentira se u okviru kapitala odnosno kao rezerve, dok ukoliko je rok definisan i postoji izvesnost vraćanja sredstava u pitanju su obaveze prema osnivaču.

Bitno je napomenuti da se dodatne uplate osnivača koje ne povećavaju osnovni kapital ne registruju prilikom uplate, ali ukoliko u budućnosti dođe do vraćanja ovih sredstava potrebno je registrovati odluku u Agenciji za privredne registre obzirom da isplata posledično znači umanjenje kapitala. Kada je reč o pozajmicama osnivača njihova registracija je obavezna kod Narodne Banke Srbije ukoliko su u pitanju poverioci iz inostranstva, kako fizička tako i strana lica.

Najčešći razlozi za dokapitalizaciju Društva

Postoji više razloga iz kojih se vlasnici odlučuju za dokapitalizaciju odnosno povećanje kapitala Društva, bilo putem uvećanja osnovnog kapitala ili rezervi koje su sastavni deo kapitala. Uopšteno govoreći postoje dva najčešća razloga za dokapitalizaciju:

  • širenje poslovanja
  • prevazilaženje problema sa likvidnošću

Širenje poslovanja se uzima kao krajnji cilj vlasnika, dok dokapitalizacija odnosno upumpavanje najčešće novca (ne nužno) kao najlikvidnijih sredstava predstavlja inicijalni korak u pomenutom cilju. Likvidna sredstva se dalje koriste odnosno troše u različite svrhe kako bi se ostvario cilj. Uglavnom se kupuje oprema, angažuju se novi zaposleni, angažuju se razne konsultantske kuće, stručnjaci itd. u zavisnosti od samog biznisa preduzeća odnosno cilja koji se teži da bude ostvaren.

Sa druge strane, u svom poslovanju neretko se dešava da Društvo upadne u krizu koja može da bude posledica finansijske krize na širem nivou, krize na konkretnom tržištu, donošenja loših odluka od strane menadžmenta, nelojalne konkurencije, boljih uslova koja konkurencija daje itd… Kriza u većini slučajeva odvede Društvo u finansijske probleme odnosno probleme sa likvidnošću. Kako bi Društvo prevazišlo krizu vlasnici se najčešće odlučuju za uplatu dodatnih sredstava pomoću kojih će vratiti dospele obaveze prema dobavljačima, kreditorima, isplatiti zarade zaposlenima ili utrošiti sredstva na načine koje je osmislio menadžment, a u cilju prevazilaženja krize.

Dokapitalizacija društva sa ograničenom odgovornošću

Povećanje osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću se može izvršiti na sledeće Zakonom propisane načine:

  • novim ulozima postojećih članova ili člana koji pristupa društvu;
  • pretvaranjem rezervi ili dobiti društva u osnovni kapital;
  • pretvaranjem (konverzijom) potraživanja prema društvu u osnovni kapital;
  • statusnim promenama koje imaju za posledicu povećanje osnovnog kapitala;
  • pretvaranjem (konverzijom) dodatnih uplata u osnovni kapital.

Bitno je napomenuti da se osnovni kapital povećava na osnovu odluke skupštine. Odluka skupštine o povećanju osnovnog kapitala može se doneti i pre potpune uplate, odnosno unosa uloga postojećih članova društva, pod uslovom da član koji pristupa istovremeno sa pristupanjem uplati, odnosno unese svoj ulog u celosti.

Da bi se registrovalo povećanje osnovnog kapitala potrebno je obezbediti sledeću dokumentaciju:
  • registraciona prijava povećanja osnovnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću;
  • odluka skupštine društva o povećanju osnovnog kapitala;
  • potvrda banke o uplati novčanog uloga ili sporazum članova o proceni nenovčanog uloga ili potvrda nadležnog organa o proceni vrednosti nenovčanog uloga, ako se povećanje osnovnog kapitala vrši novim ulozima članova društva, ili pretvaranjem dodatnih uplata u osnovni kapital;
  • godišnji finansijski izveštaj, ako isti nije registrovan u skladu sa zakonom, kad se povećanje osnovnog kapitala vrši pretvaranjem rezervi ili dobiti društva u osnovni kapital društva,
  • dokaz o uplati odgovarajuće naknade

Pravilo je da se kapital ne može povećavati novim ulozima, ako prethodno nije izvršena obaveza uplate, odnosno unosa ranije upisanog uloga. Izuzeci od ovog pravila odnose se na sledeće situacije:

  • kada postojeći član društva vrši povećanje nenovčanog kapitala i istovremeno ga upisuje i unosi,
  • kada novi član koji pristupa istovremeno sa pristupanjem uplati odnosno unese svoj ulog u celosti,

Ako se povećanje kapitala vrši konverzijom potraživanja prema društvu u osnovni kapital, treba voditi računa da li će potraživanje biti iskazano kao novčani ili kao nenovčani kapital. Za konverziju potraživanja u novčani ulog (kapital) potrebno je posedovati potvrdu banke da je određeni novčani iznos uplaćen na račun društva po nekom drugom osnovu koji nije doveo do povećanja kapitala (iz čega je nastalo potraživanje), dok za konverziju potraživanja u nenovčani ulog (kapital) ne mora biti priložena potvrda banke, već samo dokaz da je društvo steklo određene stvari ili prava po osnovu kojih je nastao dug prema ulagaču.

Ukoliko se povećanje kapitala vrši unosom nepokretnosti, odluka o povećanju kapitala mora biti u formi solemnizovane privatne isprave.

Dokapitalizacija akcionarskog društva

Povećanje osnovnog kapitala akcionarskog društva se može izvršiti na sledeće Zakonom propisane načine:

  • novim ulozima (novim ulozima se smatra i konverzija duga u osnovni kapital sem kod javnog akcionarskog društva gde to nije dozvoljeno);
  • uslovno (uslovno povećanje kapitala);
  • iz neraspoređene dobiti i rezervi društva raspoloživih za te namene (povećanje iz neto imovine društva);
  • kao rezultat statusne promene.
Povećanje kapitala akcionarskog društva uvek se sprovodi u dva koraka:

Korak I – registracija i objava odluke o povećanju kapitala:

  • registraciona prijava odluke o povećanju osnovnog kapitala akcionarskog društva;
  • odluka nadležnog organa društva o povećanju kapitala;
  • dokaz o uplati naknade za pregistraciju i objavu.

Korak II – povećanje osnovnog kapitala nastalo sprovođenjem registrovane odluke:

  • registraciona prijava povećanja osnovnog kapitala akcionarskog društva nastalog sprovođenjem odluke o povećanju kapitala;
  • potvrda Centralnog registra o izvršenom upisu akcija u Centralnom registru;
  • dokaz o uplati naknade za promenu podataka.

Za slučajeve povećanja kapitala nastalog ostvarivanjem prava imalaca zamenljivih obveznica i varanata:

Korak I – registracija odluke o izdavanju zamenljivih obveznica i varanata:

  • registraciona prijava odluke o izdavanju zamenljivih obveznica i varanata;
  • odluka nadležnog organa o izdavanju zamenljivih obveznica i varanata;
  • dokaz o uplati naknade za promenu podataka.

Korak II – povećanje osnovnog kapitala nastalo sprovođenjem registrovane odluke o izdavanju zamenljivih obveznica i varanata:

  • registraciona prijava povećanja osnovnog kapitala akcionarskog društva nastalog sprovođenjem odluke o izdavanju zamenljivih obveznica i varanata;
  • potvrda Centralnog registra o izvršenom upisu zamenljivih obveznica i varanata u Centralni registar;
  • dokaz o uplati naknade za promenu podataka.

Odluku o izdavanju akcija radi povećanja osnovnog kapitala društva donosi skupština, osim u slučaju odobrenog kapitala (odnosi se na odobrene akcije) kada takvu odluku može doneti odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ako je upravljanje društvom dvodomno. Odluka o izdavanju akcija radi povećanja kapitala se registruje u skladu sa zakonom o registraciji u roku od šest meseci od dana donošenja.

Uslovno povećanje osnovnog kapitala

Uslovno povećanje osnovnog kapitala društva sprovodi se samo u obimu potrebnom za:

  • ostvarivanje prava imalaca zamenljivih obveznica na konverziju u akcije društva;
  • ostvarivanje prava imalaca varanata na kupovinu akcija društva;
  • ostvarivanje prava zaposlenih, direktora i članova nadzornog odbora, društva, odnosno sa njim povezanog lica na kupovinu akcija društva, ako je to određeno statutom.

Iznos povećanja osnovnog kapitala u momentu donošenja odluke o uslovnom povećanju osnovnog kapitala ne može biti veći od 50% osnovnog kapitala društva, osim u slučaju ostvarivanje prava zaposlenih, direktora i članova nadzornog odbora, društva, odnosno sa njim povezanog lica na kupovinu akcija društva, ako je to određeno statutom kada ne može biti veći od 3% osnovnog kapitala društva.

Povećanje osnovnog kapitala iz neto imovine društva

Povećanje osnovnog kapitala društva iz neto imovine društva vrši se pretvaranjem neraspoređene dobiti i rezervi u osnovni kapital društva.

Neraspoređena dobit i rezerve društva mogu se pretvoriti u osnovni kapital samo ako društvo nije iskazalo gubitak u finansijskim izveštajima na osnovu kojih se donosi odluka o povećanju osnovnog kapitala.

Društvo može, pod uslovom da prethodno izvrši pokriće gubitka povećati osnovni kapital iz neraspoređene dobiti i rezervi koje preostanu po pokriću tog gubitka.

U osnovni kapital se mogu pretvoriti samo rezerve koje se mogu koristiti za te namene.

Poreski aspekti dokapitalizacije Društva

Direktnih poreskih aspekata kada govorimo dokapitalizaciji društva nema, međutim postoje određeni indirektni poreski aspekti odnosno implikacije koje je važno spomenuti.

Vlasnici Društva mogu sa namerom konvertuju neraspoređenu dobit u kapital Društva, da bi potom, posle određenog vremena izvršili smanjenje kapitala i sebi isplatili sredstva. U navedenom slučaju vlasnici neće platiti porez na dividendu koji bi platili da su dobit isplatili na uobičajen način odnosno izbećiće plaćanje pomenutog poreza. Poreska uprava bi u slučaju poreske kontrole pomenuti slučaj smatrala simulovanim poslom gde je prava namera bila isplata dobiti, te bi Društvo bilo kažnjeno kaznama propisanim u skladu sa Zakonom.

Takođe, ukoliko Društvo eksternim putem pribavi sredstva za finansiranje za koje je predviđena odgovarajuća kamata, može se ostvariti poreska ušteda obzirom da se kamate po osnovu finansiranja priznaju u poreskom bilansu u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Po osnovu dokapitalizacije u ovom slučaju se ne ostvaruje poreskaušteda. Pre odlučivanja u svetlu gorepomenutih opcija bi svakako trebalo sprovesti određenu analizu poreskih efekata i odlučiti se za povoljniju.

Ukoliko imate dodatnih pitanja vezano za ovu temu, molimo Vas da kontaktirate naš konsultantski tim.

Dokapitalizacija – pravni i poreski aspekti