Koliki su troškovi reforme paušala u prelaznom periodu?

Koliki su troškovi reforme paušala u prelaznom periodu?

Vlada Srbije je najavila promenu oporezivanja preduzetničkih agencija, koji su karakteristični za IT sektor. Ukratko, promene Zakona o porezu na dohodak građana predviđaju uvođenje kriterijuma za zaključivanje o tome da li su preduzetnici u faktičkom radnom odnosu. Predložene izmene bi dovele do toga da se najveći broj paušalaca iz IT sektora smatra zaposlenima, pa bi se povećali troškovi poreza i doprinosa na njihova primanja. Međutim, napominjemo  da ako kompanija u radni odnos primi lica koje je ranije angažovala kao preduzetnike može steći poreska oslobođenja. Ta oslobođenja za poreze i doprinose će iznositi: 70% za 2020, 65% za 2021. i 60% za 2022. godinu. Ključni uslov je da kompanija u navedenom periodu ne smanjuje ukupan broj zaposlenih.

Pretpostavke za obračun troškova paušalaca

Želimo da na primerima pokažemo koliki će biti troškovi predloženih reformi u prelaznom periodu, tokom kog će postojati oslobođenje dela plaćanja za poreze i doprinose. U cilju bolje preglednosti, primenjeno je oslobođenje od 65%, kao prosek za trogodišnji period. Obračune smo vršili u EUR na mesečnom nivou. Obračun je vršen za različite iznose mesečne fakture paušalca prema kompaniji (1.000 EUR, 1.500 EUR, 2.000 EUR i 3.000 EUR). Osnovica za poreze i doprinose paušalaca je prosečna bruto zarada na nivou Republike Srbije.

Ko će snositi troškove reformi?

Razumno je pretpostaviti da će to pitanje biti rešeno pregovorima između programera i poslodavca. Rezultat pregovora će zavisiti primarno od tržišnih prilika i nivoa kvalifikovanosti preduzetnika. Radi jasnijeg pregleda, analizirali smo dva ekstremna scenarija:

  • Scenario 1: neto iznos koji pripada paušalcu posle plaćenih poreza i doprinosa će biti neto zarada u radnom odnosu. Prema tome, troškove snosi kompanija. Poredićemo troškove koji kompanija snosi po fakturama i troškove koji snosi primenom novih propisa
  • Scenario 2: iznos koji je paušalac fakturisao kompaniji će biti ukupan trošak zarade po osnovu ugovora o radu. Prema tome, troškove snosi paušalac. Zato poredimo trenutna neto primanja paušalca posle plaćenih poreza i doprinosa i neto zaradu po radnom odnosu

Scenario 1 – fiksna neto primanja paušalca                

U narednoj tabeli je prikazan scenario 1:

Zanimljivo je da primena novih propisa uz poreska oslobođenja dovodi do smanjenja ukupnih troškova poslodavca u primeru od 1.000 EUR. Takođe, uvećanje troškova u primeru od 1.500 EUR je neznatno. U primerima od 2.000 EUR i 3.000 EUR uvećanje je veće, ali manje od 10%.

Scenario 2 – fiksni kompanijski troškovi

U narednoj tabeli je prikazan scenario 2:

Zanimljivo je da primena novih propisa uz poreska oslobođenja vodi većim neto primanjima u primeru od 1.000 EUR. Neznatno smanjenje se javlja u primeru od 1.500 EUR. U primerima od 2.000 EUR i 3.000 EUR primanja se smanjuju, mada manje od 10%.

Disclaimer i napomene

Pored autora, u pripremi teksta su učestvovali kolege iz WTS tima Željko Turudić, Sanja Galavić i Dušan Aleksov.

Prikazani obračuni su isključivo indikacije informativnog karaktera. Za preciznije obračune u cilju donošenja odluka možete se obratiti našem konsultantskom timu.

Koliki su troškovi reforme paušala u prelaznom periodu?