Vesti iz privrede

Stručni komentar WTS-a na Mišljenje Ministarstva Finansija u vezi sa poreskim tretmanom naknade za promet proizvoda između privrednih društava koja posluju unutar Grupe X&Y, br. 413-00-16/2018-04  od 11.3.2019. god. (izvor : sajt MF http://www.mfin.gov.rs)

Navodi Ministarstva u predmetnom mišljenju su sledeći:

“Kako proizilazi iz sadržine podnetog dopisa, „X&Y” Grupa posluje širom sveta i proizvodi električnu i elektronsku opremu za motorna vozila (proizvodi), pri čemu su poslovni model i sadržina međukompanijskih ugovora kojima se uređuje promet proizvoda između kompanija u okviru „X&Y” Grupe isti za sva tržišta na kojima grupa posluje. Kako dalje navodite, na osnovu ugovora (u daljem tekstu: Ugovor) zaključenog između povezanih pravnih lica, unutar „X&Y” Grupe, „X&Y Austrija“ i obveznika, novoosnovanog društva „X&Y Srbija” d.o.o., obveznik će za potrebe povezanog lica „X&Y Austrija”, proizvoditi, isporučivati i fakturisati (istom) proizvode (električne i elektronske komponente za motorna vozila), pri čemu je Ugovorom, između ostalog, predviđeno da će, od strane „X&Y Austrija”, obvezniku biti obezbeđena naknada za proizvodne aktivnosti izvršene u skladu sa Ugovorom u visini ukupnih operativnih troškova uvećanih za maržu od 2%. S tim u vezi, ugovorne strane se obavezuju da će nadoknaditi bilo koju razliku koja nastane između iznosa naknade za kupovinu proizvoda fakturisanih „X&Y Austrija” tokom određenog perioda i iznosa punih operativnih troškova uvećanih za maržu od 2% utvrđenu na kraju tog perioda.

Prema tome, ukoliko je iznos naknade utvrđene na navedeni način manji od iznosa naknade primljene za isporučene proizvode, „X&Y Austrija” će isplatiti razliku obvezniku, odnosno, ukoliko je iznos predmetne naknade veći od naknade primljene za isporučene proizvode, obveznik je dužan da razliku plati „X&Y Austrija”. Imajući u vidu da će obveznik (kako dalje navodite u podnetom dopisu) u početnoj fazi moći da proizvodi samo poluproizvode, zaključeni su novi ugovori na osnovu kojih će obveznik isporučivati i fakturisati poluproizvode povezanom licu „X&Y Rumunija“, koje će „X&Y Rumunija” dorađivati i kao gotove proizvode isporučivati „X&Y Austrija”, pri čemu se isplata razlike između naknade za proizvodne aktivnosti u visini ukupnih operativnih troškova uvećanih za maržu od 2% i naknade koju obveznik prima od „X&Y Rumunija” za isporučene poluproizvode vrši u skladu sa protokolom zaključenim između obveznika i „X&Y Austrija” i to na isti način na koji je plaćanje predmetne razlike regulisano Ugovorom.

Imajući u vidu navedeno, smatramo da obveznik (u konkretnom slučaju) za potrebe prikazivanja vrednosti navedenih transakcija sa povezanim licima („X&Y Rumunija” i „X&Y Austrija”) po transfernim cenama i njihove vrednosti po cenama utvrđenim po principu „van dohvata ruke”, može primeniti objedinjeni pristup pod uslovima predviđenim članom 60. stav 7. Zakona, odnosno članom 5. stav 2. Pravilnika.

Ukoliko obveznik u svojim poslovnim knjigama, a u skladu sa propisima o računovodstvu i MRS, odnosno MSFI i MSFI za MSP, iskaže rashod (ili smanjenje prihoda) na ime razlike naknade koju je dužan da (po Ugovoru, odnosno protokolu) isplati svom povezanom licu „X&Y Austrija”, pri čemu je iznos predmetne naknade utvrđen u skladu sa principom „van dohvata ruke”, smatramo da obveznik (u tom slučaju) nije dužan da po navedenom osnovu u poreskom bilansu vrši korekciju osnovice poreza na dobit u skladu sa odredbom člana 60. stav 8. Zakona.’’

WTS Stručni komentar:

Za razumevanje navedene problematike, potrebno je najpre razumeti suštinu oporezivanja transakcija između povezanih lica. „Akcije 8-10 – Transferne cene’’ BEPS regulative iz 2017. godine, koje predstavljaju dopunu OECD Smernica za transferne cene objavljenih u julu 2010.,  kao ključni zahtev ističu usklađivanje transfernih cena, odnosno raspodele profita sa procesom kreiranja vrednosti unutar grupacije više povezanih lica.

Navedeno implicira da se transferne cene usklade sa ekonomskom realnošću i da se profit raspodeljuje u skladu sa doprinosima svake od članica u kreiranju vrednosti unutar grupe. Konačan cilj ovog koraka je da se utvrde relativni doprinosi svake od članica stvaranju vrednosti na grupnom nivou, što utvrđuje i raspodelu profita unutar grupe.

Stoga analiza čitavog lanca vrednosti ima presudan značaj na razumevanje određivanja cena u interkompanijskim transakcijama.

U skladu sa Pravilnikom o transfernim cenama, obveznik je dužan da uradi funkcionalnu analizu tako što će u odnosu na svaku transakciju analizirati stepen aktivnosti koji povezane strane vrše, kao obim angažovanih sredstava i preuzetih rizika od strane obveznika odnosno povezanih lica. Razumevanje funkcija obveznika u lancu vrednosti, ključno je kod sprovođenja analize uporedivosti, bilo da je reč o eksternoj ili internoj uporedivosti.

Stoga, određeni % marže treba posmatrati najpre kroz prizmu aktivnosti i rizike koje obveznik preduzima u ukupnom lancu vrednosti, odnosno da li ta marža odgovara doprinosu koji posao obveznika ima u ukupnom lancu vrednosti, a potom marže obveznka uporediti sa mažama u sličnim transakcijama koje imaju zadovoljavajući nivo uporedivosti, kako proizvodne tako i funkcionalne.

Bitno je napomenuti da poreska uprava kod analize doprinosa u lancu vrednosti sagledava faktičke aktivnosti i rizike, koji mogu biti različiti od ugovorenih aktivnosti i rizika, odnosno aktivnosti i rizika

Akcija 8-10 BEPS-a  prezentuje novi proces analize rizika u kontrolisani transakcijama, koji uključuje sledeće korake:

  1. Utvrditi ekonomski značajne rizike: Koji su ključni rizici u kontrolisanim transakcijama duž celokupnog lanca vrednosti?
  2. Utvrditi ugovornu raspodelu rizika: Kako je dokumentovana raspodela rizika u ugovorima i ostalim interkompanijskim dokumentima?
  3. Analiza faktičke raspodele rizika: cilj je odgovoriti na dva pitanja ’’Da li analizirano lice ima kontrolu nad rizikom?’’ i ’’Da li analizirano lice ima kapacitet za rizik?’’. Kontrola nad rizikom znači da je lice ovlašćeno da donosi odluke o upravljanju rizikom i da to faktički čini. Kapacitet za rizik znači da je lice u sposobnosti da prikupi finansijska i druga sredstva kako bi adekvatno odgovorilo na moguće negativne posledice rizika.
  4. Prenos rizika: ukoliko lice u kontrolisanoj transakciji nema ni kontrolu nad rizikom ni kapacitet za rizik, prilikom analize je potrebno preneti rizik na drugo lice i samim tim pravo na prinos koje dolazi sa preuzimanjem pomenutog rizika.

U slučaju  da nema internih uporedivih transakcija (što je najčeći slučaj u ovakvom modelu poslovanja), jedna od najčešće opravdanih metoda je metoda transakcione neto marže (pod uslovom da su ispunjeni kriterujumi za primenu ovog metoda shodno Pravilniku)

Prilikom primene metode transakcione neto marže upoređuju se neto profitne marže koje obveznik ostvaruje u transakcijama sa povezanim licima sa neto profitnim maržama koje su ostvarene u sličnim transakcijama sa nepovezanim licima, odnosno između nepovezanih lica. Transakcione neto marže predstavljaju odnos neto operativne dobiti prema odgovarajućoj osnovici koja može predstavljati iznos operativnih troškova, operativnih prihoda ili sredstava.  U ovoj transakciji, radi obezbeđenja pravila da imenilac bude nezavistan u odnosu na kontrolisanu transakciju (u ovom slučaju prodaju, kako bi se osiguralo da dobijena marža nije pod dejstvom iznosa kontrolisane transakcija), sugerišemo primenu marže : operativni dobitak/operativni rashodi X 100.

Prilikom utvrđivanja transakcione neto marže koju ostvaruje obveznik u transakciji iz koje je proistekla transferna cena, po pravilu, u obzir se uzimaju samo oni operativni prihodi i operativni rashodi koji se direktno ili indirektno odnose na tu transakciju, i to u meri u kojoj su doprineli ostvarivanju neto dobiti u toj transakciji.  Bitno je napomenuti da se prilikom obračuna transakcione neto marže koja je nastala u transakciji između povezanih lica ne uzima marža koja je dogovorena, na primer 2%, već ona koja je realno ostvarena i može biti pouzdano izračunata iz evidencija obveznika, a na bazi adekvatnih ključeva za alokaciju svih operativnih rashoda i prihoda koji se odnose na transakciju.

Transakciona neto marža se obračunava i testira za svako povezano lice s kojima je obveznik imao transakcije za koje je obavezan da sastavi izveštaj o transfernim cenama u punom obliku.

Transakciona neto marža koju obveznik ostvaruje u transakciji sa povezanim licem upoređuje se sa transakcionom neto maržom koju ostvaruju nepovezana lica koja se pretežno bave sličnim transakcijama, i to primenom statističkog metoda kojim se neto marže u transakcijama između nepovezanih lica dele na kvartile (prvi kvartil, medijan – drugi kvartil, treći kvartil).

Sledeći korak u analizi je obračun transakcione neto marže uporedivih društava za prethodne tri godine, za koje su javno dostupni podaci (benčmarking analiza).

Kada se obračunaju marže uporedivih društva, one se rangiraju i obračunava se interkvartilni raspon. Ukoliko se marža obveznika  nalazi u okviru interkvartilnog raspona, nije potrebno vršiti korekciju poreske osnovice.

Međutim, u slučaju kada je kod cene transakcije po principu „van dohvata ruke“ utvrđen njen raspon, a vrednost transferne cene transakcije je izvan tog raspona, cena po principu „van dohvata ruke’’ je jednaka središnjoj vrednosti utvrđenog raspona.

U slučaju da se obveznikova transferna cena po osnovu transakcije sa pojedinačnim povezanim licem razlikuje od cene te transakcije utvrđene primenom principa „van dohvata ruke“, on je dužan da u poresku osnovicu uključi:

1) iznos pozitivne razlike između prihoda po osnovu transakcije po ceni utvrđenoj primenom principa „van dohvata ruke“ i prihoda po osnovu te transakcije po transfernoj ceni, ili

2) iznos pozitivne razlike između rashoda po osnovu te transakcije po transfernoj ceni i rashoda po osnovu te transakcije po ceni utvrđenoj primenom principa „van dohvata ruke“.

 

 

 

Stručni komentar WTS-a na Mišljenje Ministarstva Finansija u vezi sa poreskim tretmanom naknade za promet proizvoda između privrednih društava

Može vas zanimati

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *