Inspektori poreske kontrole su u periodu 01.01.- 31.12.2018. godine izvršili 13.281 kontrolu. U 5.064 kontrola su utvrđene nepravilnosti (38,13%).
U toku 2018. godine, u postupku poreskih kontrola obračunati su novootkriveni javni prihodi u ukupnom iznosu od 26.2 milijarde dinara, što je značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu kada su novootkriveni javni prihodi iznosili 18.2 milijarde. Takođe u 2018. godini nepravilnosti su utvrđene kod 38% kontrola, dok je taj procenat u 2017. godini iznosio 36%. Najveći napredak ostvaren je kod poreza na dobit (povećanje novootkrivenih prihoda sa 2 na 5.7 milijardi), zatim kod poreza po odbitku (sa 0.1 na 1 milijardu) i kod PDV-a (sa 8.5 na 10.1 milijardu).
Prosečni novootkriveni prihodi po poreskom obvezniku kod koga su utvrđene nepravilnosti iznose 5.2 miliona dinara.
U 2018. godini kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa izvršena je kod 4.341 poreskog obveznika na teritoriji Republike, pri čemu je vršena i provera radnopravnog statusa angažovanih radnika. U 1.621 objektu (37,34%) utvrđene su nepravilnosti, podneti su zahtevi za pokretanje prekršajne odgovornosti i izrečena je mera privremene zabrane obavljanja delatnosti i to:
– u 236 objekata mera privremene zabrane obavljanja delatnosti zbog neprijavljenih radnika
– u 1.385 objekata mera privremene zabrane obavljanja delatnosti izrečena je zbog neevidentiranja prometa preko fiskalne kase.
Shodno planu rada PU za 2019, očekuje se nastavak povećanja uspešnosti poreksih kontrola, a pre svega usled poboljšanja procesa identifikacije poreskih rizika i usmeravanja kontrola na efikasniji način. Činjenica je da su resursi PU povećani i to u oblasti informacionih tehnologija, uvođenjem „Big data“ koncepta, kao i primene veštačke intelignecije, čime se fokus kontorla pomera na identifkovane rizične gurpe poreskih obeznika, otkrivaju potencijalno rizične transakcije i nepravilnosti.
Osnovne pretpostavke za izradu godišnjeg plana poreske kontrole, na bazi analize rizika je, da u Centrali Poreske uprave postoji razvijen sistem analize rizika i organizovana baza podataka, na koju se primenjuju metode i tehnike vrednovanja rizika i kriterijumi za izbor poreskih obveznika za kontrolu. Baze podataka (podaci iz registra poreskih obveznika, podaci o poreskim prijavama, finansijski izveštaji, podaci o isplati gotovine, podaci o prethodnim kontrolama, podaci carine…), čiji podaci služe za identifikovanje stepena rizika i izbor poreskih obveznika za kontrolu konstantno se ažuriraju.